Naslovnica Blog Stranica 72

Javni natječaj za energetsku obnovu kulturne baštine

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je JAVNI NATJEČAJ ZA ENERGETSKU OBNOVU KULTURNE BAŠTINE. Ovim Natječajem se doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova kroz povećanje energetske učinkovitosti u zgradama javne namjene koje imaju status kulturnog dobra u Republici Hrvatskoj. Cilj Natječaja je povećanje broja energetski obnovljenih zgrada javne namjene koje imaju status kulturnog dobra i ne odnosi se na zgrade oštećene u potresu.

Prihvatljivi korisnici:

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne uprave, javne ustanove i proračunski korisnici koji:

– podnesu prijavu i dostave svu obveznu dokumentaciju,

– imaju sjedište na području Republike Hrvatske,

– su vlasnici/suvlasnici zgrada u kojima se provodi energetska obnova ili koriste zgrade u kojima se provodi energetska obnova, pri čemu su zgrade u kojima se provodi energetska obnova u vlasništvu/suvlasništvu prihvatljivih korisnika sredstava po ovom Natječaju i/ili vlasništvu/suvlasništvu Republike Hrvatske,

– nemaju nepodmirenih obveza javnih davanja prema potvrdi Porezne uprave

– nemaju poslovne račune u blokadi

Prihvatljivi iznos (min – max):

Bespovratna sredstva po ovom Natječaju dodjeljuju se putem sredstava pomoći, u iznosu do najviše 2.000.000,00 kuna po prijavi, odnosno do:

– 80% opravdanih troškova na područjima posebne državne skrbi i prvoj skupini otoka,

– 60% opravdanih troškova na brdsko-planinskim područjima i drugoj skupini otoka,

– 40% opravdanih troškova na ostalim područjima Republike Hrvatske, što se određuje prema lokaciji prijavljene zgrade.

Prihvatljivi troškovi:

Opravdani troškovi po ovom Natječaju su troškovi:

  • energetske obnove,
  • stručnog nadzora, projektantskog nadzora i koordinatora zaštite na radu (u daljnjem tekstu: nadzor), (do najviše 5% iznosa ukupne investicije),

Rok za predaju dokumentacije:

10.02.2022. do 14.00 sati.

Više informacija možete pronaći OVDJE

Kontakt odjel:

EU odjel (Marko) 044 544 930

Sretan Božić i Nova 2022. godina

Svim našim klijentima, partnerima i kolegama želimo Sretan Božić i sretnu i uspješnu Novu 2022. godinu!

Drugi Poziv za dostavu prijedloga programa Inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost u Hrvatskoj

U okviru programa Inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost u Hrvatskoj otvoren je Drugi poziv za dostavu prijedloga kako bi se povećalo stvaranje vrijednosti i održivog razvoja u hrvatskom poslovnom sektoru.

Kroz ovaj će se Program financirati projekti koje su hrvatska poduzeća predložila u jednom od dva područja fokusa: Inovacije zelene industrije i Plavi rast.

Cilj je financirati razvoj i primjenu inovativnih zelenih ili plavih tehnologija/proizvoda, procesa i rješenja.

Prihvatljivi prijavitelji: mala, srednja i velika poduzeća kod kojih javno vlasništvo ne prelazi 25%, registrirana kao pravne osobe u Hrvatskoj i djeluju u skladu s hrvatskim zakonskim propisima o trgovačkim društvima: Zakon NN 40/2019 (hrvatski Zakon o trgovačkim društvima).

Ukupan iznos raspoloživih sredstava: 12.941.767,00 EUR

Visina potpore:

  • Shema pojedinačnih projekata (Individual Project Scheme) iznosi 10,909,287 eura.
  • Shema dodjele manjih iznosa bespovratnih sredstava (Small Grants Scheme) za MSP-ove iznosi 2,032,480 eura.

Datum završetka zaprimanja prijava: 27. siječnja 2022. (do 14 sati po hrvatskom vremenu)

Poveznicahttps://www.eu-projekti.info/competition/drugi-poziv-za-dostavu-prijedloga-programa-inovacije-istrazivanje-obrazovanje-i-konkurentnost-u-hrvatskoj/

 

Kontakt: simora@simora.hr

 

 

Transformacija IKT sektora slijedi kroz izmjene Strategije pametne specijalizacije RH

U prostoru Poduzetničkog inkubatora PISMO održana je konferencija za medije u organizaciji Udruženja za informacije tehnologije koje djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori na temu unaprjeđenja Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje 2021-2029. U ime Udruženja novinarima se obratio predsjednik Udruženja i poduzetnik Goran Mrvoš, tajnik Udruge hrvatskih proizvođača videoigara i poduzetnik Aleksandar Gavrilović, te direktor Razvojna agencije SIMORA Mario Čelan.

„Imamo zaista velika očekivanja od unaprjeđenja Strategije pametne specijalizacije kako bi se definirao jači status hrvatske IT industrije. Posebno u svjetlu korištenja sredstvima iz EU moći će se razvijati proizvodi, ali i ulagati u istraživanje i razvoj IT općenito. Novska i Sisačko-moslavačka županija industriju videoigara poduprle su dodatnim ulaganjima i tako stvorile mjesto, Poduzetnički inkubator PISMO – središte hrvatske gaming industrije, koje nam može služiti za primjer. Kada bi IT industrija postala strateška državna industrija, mogli bi očekivati isti rezultat!“, rekao je Goran Mrvoš.

Strategija pametne specijalizacije strateški je dokument koji definira prioritetna područja za poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije javnim sredstvima i predstavlja ključni dokument za usmjeravanje sredstava iz EU fondova namijenjenih za ovu svrhu. Što znači da će dio budućih natječaja S3 područja za dodjelu bespovratnih sredstava, kao i drugih oblika potpore koji će se pružati iz EU fondova, biti povezani s definiranim prioritetnim područjima. Zato je važno da se u Strategiji otvori novo tematsko područje „Digitalno i kreativno društvo“ zbog kojeg IKT sektor više neće imati samo ulogu podrške, već postaje tematski prioritetno područje.

Aleksandar Gavrilović videovezom obratio se rekavši da Udruga hrvatskih proizvođača videoigara podržava promjene u Strategiji pametne specijalizacije, pozvavši predstavnike gaming zajednice da se uključe u kreiranje novog područja ispunjavanjem ankete.

 

Mario Čelan direktor Razvojne agencije SIMORA koja je stvorila Poduzetnički inkubator PISMO specijaliziran za gaming industriju govorio je o snazi koju ima 67 start up-ova koliko ih djeluje u PISMO-u, te više od 200 developera koje su obučili na svojim 6-mjesečnim edukacijama. „Imali smo sreću da su nas mladi ljudi prepoznali i došli k nama, sad ih pozivamo da prepoznaju ovaj važan trenutak transformacije IKT sektora u kojem djeluju i donesu promjene cijeloj Hrvatskoj.“, rekao je Čelan.

Autor: I.Matanović

Foto: T.Koran

 

Potpore malim i srednjim poduzećima – otvoren poziv za konzorcije

Naziv natječaja:

„Oporavak od COVID-19 kroz održivi rast turizma i potpora malim i srednjim poduzećima“

Objavljen:

Europska komisija

Objavljen 15. prosinca 2021. godine

Link:

https://bit.ly/3GFnWl5

Prihvatljivi korisnici:

Na poziv se mogu javiti konzorciji od najmanje 5 i najviše 8 partnera iz 5 različitih prihvatljivih država koji će tijekom projekta poduprijeti najmanje 80 malih i srednjih poduzeća kroz sljedeće aktivnosti: diseminacija i komunikacija projekta; jačanje kapaciteta; izravna financijska potpora malim i srednjim poduzećima putem otvorenog poziva u obliku vaučera, bespovratnim sredstvima i/ili paušalnim iznosima; upravljanje projektima

Prihvatljivi iznos:

Ukupan proračun natječaja iznosi 12.420.000,00 eura dok potpora po pojedinom projektu iznosi između 900.000,00 i 1.200.000,00 eura.

Prihvatljivi troškovi:

Troškovi osoblja

Zaposlenici, Fizičke osobe pod izravnim ugovorom,

Troškovi podugovaranja

Putovanja i dnevnice

Oprema

Ostala roba, radovi i usluge

Ostale kategorije troškova

Neizravni troškovi

Sažetak natječaja:

Jačanje otpornosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u turizmu usvajanjem principa održivosti, inovacija i digitalizacije (npr. korištenje novih tehnologija, zelene nabave, korištenje podataka), stvaranje novih poslovnih modela baziranih na digitalizaciji, kružnom gospodarstvu, inspiriranih načelima klimatske neutralnosti, valorizacije biološke raznolikosti, društvene održivosti, poticanje prekogranične suradnje, učenje od drugih kroz primjere dobre prakse. Predviđeno trajanje projekata je od 25 do 36 mjeseci.

Rok za predaju dokumentacije:

Do 16. veljače 2022. godine

Kontakt odjel:  simora@simora.hr

Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2022. godinu koji se odnose na zaštitu i očuvanje kulturnih dobara

Pravo podnošenja programa na temelju Poziva imaju pravne i fizičke osobe za potrebe zaštite i očuvanja kulturnih dobara i arheološke baštine u skladu s uputama za prijavitelje.

Programi koji će biti uvršteni su:

– zaštite i očuvanja kopnene arheološke baštine,
– zaštite i očuvanja podvodne arheološke baštine,
– zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara,
– zaštite i očuvanja pokretnih kulturnih dobara,
– zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara.

Prijave se podnose elektroničkim putem na odgovarajućim e-obrascima (za svako programsko područje posebna e-prijavnica) koji su dostupni na stranicama Ministarstva kulture i medija: https://e-prijavnice.min-kulture.hr/e-pisarnica.

Prijave se podnose do 31.01.2022. godine.

Više informacija saznajte na poveznici:

https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/objavljen-poziv-za-predlaganje-programa-javnih-potreba-u-kulturi-republike-hrvatske-za-2022-godinu-koji-se-odnose-na-zastitu-i-ocuvanje-kulturnih-dobara/21707

15. rođendan SIMORE – naglasak na uspješnim projektima, rastu gospodarstva i posvećenosti razvoju svoga kraja

Razvojna agencija SIMORA obilježila je 15. godišnjicu rada programom za djecu organiziranom u samom centru Siska. Na tri sata, najmlađi Siščani mogli su se igrati u šest tematski podijeljenih paviljona koje su djelatnici Agencije opremili igračkama. Dok su se djeca igrala, roditelji su vrijeme kratili uz božićnu glazbu, kuhano vino i čaj.

Proslava 15. rođendana bila prilika je pokazati uspjehe i projekte koji razvijaju sisačko-moslavački kraj. “Naši projekti nalaze se svugdje diljem županije i zato smo na ovaj interaktivan način koji je uključio djecu prikazali svoje projekte. Djeca su se mogla igrati doktora, gejmera, poduzetnika, trgovaca, vatrogasaca, rendžera, frizera, učitelja, svega onoga na što su orijentirani naši projekti. Ovo je jedinstven primjer proslave rada neke razvojne agencije, a sve korištene igračke bit će donirane u ovo predblagdansko vrijeme.”, poručuju iz Simora-e.

„Jednako smo ponosni na naše velike i male projekte. Najveći i najpoznatiji projekti su izgradnja središnjeg paviljona Opće bolnice dr. I. Pedišić u Sisku u kojemu je otvorena dnevna bolnica i uspostavljen objedinjeni hitni prijem. Drugi najveći ujedno i najpoznatiji projekt je “Stvaranje poticajnog poduzetničkog okruženja u Sisačko-moslavačkoj županiji osnivanjem poduzetničkog inkubatora “PISMO – Novska” koji je proglašen za najbolji hrvatski EU projekt u 2020. godini. Posebno bi istaknuli važnost malih projekata. Malih jer se radi o pojedinačno manjim iznosima, ali velikima jer je proteklih nekoliko godina upravo zbog njih 500 ljudi ostalo živjeti u svom kraju i zbog kojih se ruralni kraj Sisačko-moslavačke županije razvija. Radi se o sredstvima koja su dodijeljena OPG-ovima, a putem kojih su kupili opremu, sadnice, životinje, zemlju i unaprijedili svoje poslovanje. Također, jedan od naših poslova je i pisanje poslovnih planova za nove poduzetnike. Statistika kaže da se mjesečno 2 osobe samozaposle zahvaljujući planovima koje ima pripremimo. To su godišnje 24 novootvorene tvrtke koje generiraju nova radna mjesta i razvoj gospodarstva, dok postojećim poduzetnicima nudimo planove unaprjeđenja poslovanja. Tim putem je u prošloj godini očuvano 1000 , a 217 radnih mjesta se otvorilo. Radimo i na privlačenju investitora u poduzetničke zone, pravi primjer je uspješna tvrtka Phyox koja je došla u Poduzetničku zonu Novska i izgradila tvornicu za proizvodnju mikroalgi.“, rekao je direktor RA Simora Mario Čelan čestitavši svim djelatnicima 15 godina uspješnog poslovanja.

Program Razvojne agencije SIMORA obišao je i Ivan Celjak župan sisačko-moslavački sa suradnicima uputivši čestitku na svim uspjesima istaknuvši ulogu Agencije koju će imati u budućnosti. “Simora-u ćemo nastaviti razvijati, i očekujemo da u budućnosti imaju još ovako prepoznatljivih projekata!”, izjavio je župan Ivan Celjak.

Razvojna agencija Simora proglašena je u 2020. godini za najbolju europsku razvojnu agenciju čime je postala prva hrvatska razvojna agencija koja je odnijela tu prestižnu titulu.

Fotogalerija:

Tekst: I.Matanović

Foto: M.Arbutina, T.Novak, I.Matanović, Radio Quirinus

Od ideje iz garaže do uspješnog startupa

U nastavku vam donosimo video panel održan u PISMO Inkubatoru u Novskoj, a koji je okupio mlade snage inkubatora PISMO koji su svoje ideje razvili upravo u prostoru inkubatora.

Dominik Cvetkovski mentor je i već nekoliko godina provodi edukaciju o izradi videoigara u programu Unity u PISMO-u, a smatra kako je važno da svatko tko nešto proizvodi prvo zna kakvo je tržište.

Stefan Vedrina (Hiroma Design) proizveo je aplikaciju putem koje djeca od 3 do 7 godina na zabavan način uče, te je jedan od 67 startupova koliko PISMO inkubator broji, ali i jedan od tri najbolje hrvatske poduzetničke ideje u ovoj godini.

Josipa Bencek (Grow) proizvela je pametne naočale koje će gluhima omogućiti titlove za sve što im se govori, a nagrađena je i od strane nekoliko hrvatskih i međunarodnih organizacija za inovativnost.

Nikola Višekruna polaznik je 6. generacije edukacija i potvrđuje da se na edukacijama puno vremena posvećuje učenju o budućem poslovanju i učenju o tome kako biti konkurentan.

Ovaj panel održan je u sklopu projekta DIH World koji je okupio 27 digitalnih inovacijskih hubova iz Europe koji podržavaju inovacije, potiču korištenje naprednih digitalnih tehnologija, implementirajući ih u poslovanje malih i srednjih poduzeća, stvarajući povećanje konkurentnosti i izlazak na globalno tržište

Prema riječima Andreje Šeperac, voditeljice Odjela za projekte EU, projekt #DIHWORLD provodi konzorcij CARSA (Španjolska), PriceWaterhouse Coopers Advisory (Italija), IMProve Academy (Njemačka), Innovalia (Španjolska), EURADA (Belgija), Communicación Multimedia (Španjolska) uz partnerstvo 27 regionalnih digitalnih inovacijskih hubova (među kojima je i Razvojna agencija SIMORA sa svojim digitalnim inovacijskim hubom – Poduzetničkim inkubatorom PISMO) te 8 malih i srednjih poduzeća. Vrijednost projekta je 8.566.745,00 € i traje 36 mjeseci.

Panel pogledajte naLINK

Kristina Božić Čerkez o 15 godina Simore

  Razvojna agencija SIMORA započela je s radom 2006. godine. Kristina Božić Čerkez, prva je djelatnica agencije, i osoba kojoj je SIMORA najduže godina bila poslodavac. Kristina danas radi u Javnoj ustanovi regionalni koordinator Sisačko-moslavačke županije, bavi se projektima, ali SIMORA-ine projekte i dalje budno prati. Kako je najduže radila u Agenciji, postavili smo joj par pitanja na tu temu.

Donosimo intervju sa Kristinom Božić Čerkez, diplomiranom ekonomisticom, majkom troje djece i suprugom, danas voditeljicom Odjela za pripremu programa i projekata u Regionalnom koordinatoru:

Kristina, kako je nastala Simora i kako ste se Vi našli u njoj?

Moram reći da sam ja 2003. godine počela raditi u LEDA poduzetničkom centru koji je tada osnovala Sisačko-moslavačka županija za poslove razvoja poduzetništva sa statusom lokalne razvojne agencije. Tada su uz LEDU djelovale u cijeloj Hrvatskoj još tri takve agencije. Kad o tome razmišljam u usporedbi s današnjicom, ovo stvarno izgleda kao da je bilo davno. No, prije 15, točnije 2006. godine otvorena je Razvojna agencija SIMORA koja preuzima sve LADA-ine projekte ali i djelatnike.

Što Vas je najviše veselilo u poslu Razvojne agencije?

Onaj trenutak nestrpljenja kad čekam da se objave podaci kako bi saznala da li je projekt prošao prijavu. Kad vidimo da je projekt prošao, uvijek slijedi vrisak i pljesak. Kad poduzetnik dobije sredstva, osim što će ih trenutno iskoristiti, ta sredstva znače njegov daljnji razvoj i napredak. To je dugoročan dobitak. Počela sam raditi kao stručni suradnik radeći sve poslove. Na početku je bilo malo djelatnika i svi smo morali raditi sve. Danas mi je to prednost jer sam puno naučila stekavši široko iskustvo. Posebno sam se usmjerila na pisanje poslovnih planova za poduzetničke kredite i strategije razvoja, ali i vršenje edukacija. Edukacije poduzetnika i onih koji to tek žele postati s posebnim entuzijazmom  provodim i danas. Nekadašnja trema koju sam imala na predavanju o tome kako započeti vlastiti posao gotovo je nestala do danas. No, ipak uvijek postoji sitno uzbuđenje svaki put kad izlazim pred nova lica koja učim o poduzetništvu. Ja sam i sama dijete poduzetnika, i znam sve s čime se oni susreću. Važno je u poslu razvojne agencije znati uspostaviti odnos s njima jer je to sinergija koja sve pokreće.

Kako gledate na Simorinih prvih 15?

Najveći uspjesi SIMORA-e u proteklih 15 godina su recimo trenutak kad smo dobili prva velika EU sredstva i njima kupili CNC stroj za potrebe Tehničke škole u Sisku, sve do tada bila su dobivena sredstva u svrhu edukacija, a ovo je bila prva prava stvar. Sve kasnije bilo je samo još bolje. Posebno mi je u sjećanju jedan klijent iz Petrinje, on se svojevremeno samozaposlio, naknadno je još dobio sredstva za kupnju strojeva. Pokrenuo je svoj biznis uz nas i njegova tvrtka uspješno radi i danas. Prema prosjeku koji imamo 2 osobe mjesečno se samozaposle zahvaljujući našim poslovnim planovima, a svake godine kroz sve projekte minimalno 200 ljudi dobije radno mjesto. Također, dobitak nagrade za najbolju europsku razvojnu agenciju je kruna svih projekata koje je SIMORA radila. Vjerujem da će ta kruna dugo ostati kod nje!

Planovi za budućnost?

Ja danas radim u Javnoj ustanovi regionalni koordinator SMŽ i mi dijelimo poslovni prostor sa djelatnicima SIMORA-e tako da i dalje blisko surađujemo. Želja nam je da u bliskoj budućnosti imamo svoj poslovni prostor, i da se ne selimo. Nadam se i gospodarskoj obnovi Sisačko-moslavačke županije u kojoj će jednu od vodećih uloga sigurno imati upravo SIMORA. Iskoristit ću ovu priliku i svim kolegicama i kolegama, kao i svima koji su tijekom svog radnog vijeka dane proveli u SIMORA-i čestiti 15. godišnjicu! Sretno dalje!

_______________________________________________________________________

Mi Kristinu poznajemo kao vedru i dragu osobu. Brzina kojom ona računa postotke i kako iz minimalne šanse za prolazak projekta uvijek izvlači maksimalno je izuzetna. Njen odnos prema kolegama i poduzetnicima, kao i znanje prepoznavanja potreba na zavidnom su nivou, i nadamo se da će i dalje ostati naša Voditeljica. Tu je i par brzih pitanja kako bi još bolje upoznali Kristinu (odgovori DA ili NE):

Plavušama je lakše u poslu? NEeeee.

Smijete li se najglasnije od svih kolega? Skoro DA, ali mislim da ima i glasnijih.

Postoji li trema prije edukacije? Malo DA, ako znate kako se toga riješiti, javite mi!

Ostajete li u kontaktu sa svojim klijentima? DA, to je pravilo ovog posla.

A s onima koji nisu prošli? Isto DA, bit će i drugih natječaja, ne treba gubiti nadu!

Stigne li se sve ako imaš posao, muža i troje djece? Kažem DA, mislim NE.

Autor: I.Matanović

Foto: G.Jurić

Bilten “Zajedno do sredstava EU fondova”

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Download [8.90 MB]

kocaeli burun estetiği izmit burun estetiği burun estetiği izmit dolgu izmit botox izmit botoks kocaeli dolgu kocaeli botox kocaeli botoks izmit mezoterapi kocaeli mezoterapi mezoterapi