Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. lipnja, a ovogodišnja kampanja usmjerena je na obnovu zemljišta, dezertifikaciju i otpornost na sušu. Suša i dezertifikacija prijete mnogim ekosustavima na Zemlji, uključujući i slatkovodne ekosustave i tlo koje je vezivno tkivo te omogućuje život na planetu. U tlu živi gotovo 60 posto svih vrsta, što kopno čini najraznolikijim staništem na planetu, a zdrava tla pohranjuju izuzetno velike količine ugljika koji bi kad bi se oslobodio, uzrokovao veliki skok u planetarnom zagrijavanju. Malo je poznato kako je samo 0,5 % vode na Zemlji dostupa i upotrebljiva slatka voda, a klimatske promjene opasno utječu na taj postotak. Sušna se područja danas više nego ikad suočavaju s velikom nestašicom vode, a izvor su hrane za polovicu svjetske stoke te su izvor sredstava za život za više od 2 milijarde ljudi. Unatoč svome imenu, sušna su područja dom za više od četvrtine svjetskih šuma, trećinu globalnih žarišta bioraznolikosti te su i izuzetno važne migracijske točke za ptice.
Na svim se kontinentima nalaze i pustinje koje pokrivaju više od jedne petine kopnene površine Zemlje. Unatoč reputaciji beživotnih mjesta, pustinje su itekako mjesta za život, primjerice Sahara koja je najveća vruća pustinja na svijetu, dom je za 500 vrsti biljaka, 70 vrsti sisavaca, 100 vrsti gmazova, 90 vrsti ptica, nekoliko člankonožaca itd. Mnoge se pustinje uslijed klimatskih promjena šire, ali postoje i inicijative u Africi kojima je cilj obnoviti 100 milijuna hektara zemlje kroz mozaik zelenih i produktivnih krajolika.
Šume su pluća planeta, dom za više od polovice svjetskih vrsta životinja, biljaka i insekata, pokrivaju 31 % Zemlje, ali nisu ravnomjerno raspoređene. Više od polovice svjetskih šuma nalazi se u samo pet zemalja svijeta: Brazilu, Kanadi, Kini, Ruskoj Federaciji i Sjedinjenim Američkim Državama. Izuzetno su bitne za život na planetu jer su izvor kisika, ali i gotovo 30 000 biljaka koje se koriste za liječenje ljudi! Osim toga, one su ekosustavi koji izravno utječu na očuvanje života na Zemlji.
Jezera, rijeke i močvare upijaju 20 do 30 posto globalnog ugljika iako zauzimaju manje od 10 posto kopnene površine. Gotovo 1,5 milijardi izvora zarade ovisi izravno o pristupu slatkoj vodi, uključujući poslove povezane s industrijom hrane i pića, energije i vode.
Intenzivna poljoprivreda jedan je od velikih utjecaja na eroziju tla, a svakih pet sekundi erodira tlo veličine nogometnog igrališta. Unatoč tome što je za stvaranje 3 cm gornjeg sloja tla potrebno 1000 godina, intenzivna poljoprivreda se i dalje promovira kao izvor hrane za čovječanstvo. Svake godine više od 24 milijarde tona vrijednog gornjeg sloja tla ispere se ili otpuše zbog prekomjerne kultivacija i ispaše te prekomjerne sječe šuma. Ljudska populacija raste, a rješenje su permakulturni vrtovi te odgovorna potrošnja u kojoj se neće stvarati viškovi za bacanje. Resursa ima, ali ih treba pametno i ravnomjerno koristiti! Osim toga, potrebno je raditi na očuvanju pčela i drugih oprašivača jer bez njih nema ni voća ni povrća. Oprašivači doprinose 35 % ukupne svjetske proizvodnje usjeva, a unatoč njihovoj izuzetnoj važnosti, broj im je u opadanju zbog intenzivne poljoprivrede, upotrebe pesticida, invazivnih vrsta i bolesti, što izravno utječe i na opadanje broja jedinki ptica koje se hrane kukcima.
Stanovnici Sisačko-moslavačke županije imaju sreću živjeti na području očuvane prirodne baštine, s preko dvadeset zaštićenih područja. Sve to treba sačuvati i za generacije koje dolaze!
