U okviru programa IURC – International Urban and Regional Cooperation, kroz koji Sisačko-moslavačka županija surađuje i razmjenjuje iskustva s dvije prefekture u Japanu te četiri regije Europske unije, 26. svibnja 2026. održan je webinar u organizaciji Zajednice prakse za industrijsku modernizaciju i umjetnu inteligenciju – Human-Centric Digital & AI Transformation. U provedbi programa u ime Županije sudjeluju Regionalni koordinator Sisačko-moslavačke županije i Razvojna agencija SIMORA. Događaj je okupio oko 80 sudionika te je istaknuo praktične pristupe uvođenju umjetne inteligencije u mala i srednja poduzeća (MSP), oslanjajući se na studije slučaja iz Hrvatske i Japana te uvide stručnjaka iz različitih regija u sklopu panel rasprave.
Sastanak je započeo uvodnim obraćanjima Andreje Šeperac, ravnateljice Regionalnog koordinatora SMŽ, i Hidefumija Imure, nacionalnog koordinatora za Japan, IURC.
Glavno izlaganje Igora Buzova, voditelja AI centra Lipik (Hrvatska), pokazalo je da su financijski izazovi i vremenska ograničenja najveće prepreke u implementaciji umjetne inteligencije u regionalnim MSP-ovima. Centar odgovara na ograničene proračune i manjak vještina kroz večernje, praktično orijentirane edukacije iz umjetne inteligencije te podršku Europskog digitalnog inovacijskog centra (EDIH). Njegova strategija prema MSP-ovima temelji se na malim, modularnim AI rješenjima koja donose brze rezultate i stvaraju zamah za širu digitalnu transformaciju. Kao još jedan ključni faktor uspjeha istaknuto je upravljanje promjenama usmjereno na ljude, s ciljem ublažavanja straha, vremenskih ograničenja i jačanja povjerenja zaposlenika u vlastite sposobnosti.
Poduzetnica i direktorica tvrtke Grow iz Poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1, Josipa Benček (Hrvatska), podijelila je iskustvo rada s klijentima na razvoju naprednih digitalnih rješenja i imerzivnih, interaktivnih iskustava. Naglasila je potrebu da se prijeđe iz okvira pukog isporučivanja ili instalacije koda prema izgradnji operativnih, skalabilnih AI sustava integriranih u postojeće proizvodne procese zajedno s klijentom. Primjeri implementacija uključivali su autonomnog AI asistenta koji pretvara znanje u djelovanje te GIS i računalno-vidni sustav za detekciju skrivenih nekretnina i povećanje prihoda jedinica lokalne samouprave.
U Japanu, prefektura Aichi provodi subvencionirane pilot-projekte koji pomažu MSP-ovima u odabiru i primjeni odgovarajućih digitalnih alata. Ti alati dostupni su za besplatno testiranje. Jedan uspješan primjer uključivao je MSP specijaliziran za proizvodnju automobilskih vijaka koji je tražio način za prijenos znanja s iskusnih na mlađe radnike. Korištenjem digitalnih alata „Dive”, tvrtka je razvila pametne naočale koje su bilježile radne procese iskusnih radnika te generativnom umjetnom inteligencijom automatski pretvarale govor u strukturirani tekst, što je rezultiralo edukacijskim priručnikom za nove zaposlenike.
Prefektura Hiroshima (Japan) pokazala je kako industrijsko-akademsko-vladin ekosustav može skalirati talente i primijenjena istraživanja i razvoj kroz opsežne programe obuke, zajedničke projekte i dijeljenu infrastrukturu. Jedna od ključnih inicijativa je Centar za obrazovanje i istraživanje digitalne proizvodnje Sveučilišta Hiroshima, koji od 2022. provodi dvogodišnje upućivanje zaposlenika tvrtki na Sveučilište Hiroshima (5 sudionika; 3 su se vratila kao gostujući istraživači). Zbog uspjeha u jačanju suradnje između industrije i akademske zajednice, program će se dodatno proširiti te će u njega moći sudjelovati i dodatne tvrtke.
Nakon tri prezentacije uslijedila je panel rasprava koju je moderirao Domagoj Crnković, viši stručni suradnik za edukaciju Razvojne agencije Simore u inkubatoru PISMO. Rasprava je obuhvatila aktualne teme vezane uz primjenu umjetne inteligencije u kontekstu nedostatka kvalitete podataka i etičkih izazova. Silvia Benati, zadužena za EDIH ER2Digit pri organizaciji ART-ER u regiji Emilia-Romagna (Italija), podijelila je rezultate procjena digitalne zrelosti 92 tvrtke u regiji, koji pokazuju da je poduzećima i dalje potrebno temeljno ulaganje i razvoj ljudskih resursa za usvajanje AI tehnologija. Meritxell Bassolas Ribas Cataloni, direktorica jedinice za inovacije u Computer Vision Centeru (CVC), istaknula je da je jedan od razloga neuspješne implementacije umjetne inteligencije nedostatak strategije i pristup „tehnologija na prvom mjestu” bez jasnog poslovnog problema. Prema Mylène Richard iz Regionalnog digitalnog kampusa u Auvergne-Rhône-Alpes (Francuska), regionalni ekosustavi ključni su za podršku upravljanju, edukaciji i prijelazu iz PoC-a u produkciju.
Panelisti su u velikoj mjeri istaknuli kvalitetu i temelje podataka kao glavni ograničavajući faktor za usvajanje umjetne inteligencije u MSP-ovima, navodeći nekonzistentne strukture, nepotpune zapise i silose podataka. Panagiotis Aivaliotis, izvršni direktor Teaching Factory Competence Centera (TF-CC) u Zapadnoj Grčkoj, predložio je da AI može pomoći u ublažavanju tih izazova kroz sintetičke podatke, digitalne blizance i simulacije. Na kraju, panel je etiku definirao kao operativno upravljanje rizicima, osobito u područjima visokog utjecaja gdje pristranost, privatnost i gubitak povjerenja imaju velike posljedice. Zaključeno je da je pristup „čovjek u petlji” ključan za sigurnu implementaciju umjetne inteligencije.
Događaj je zaključen komentarima Oscara Pratta, stručnjaka za poslovanje i akademsku suradnju za IURC-AA te prijedlozima Andreje Šeperac o budućoj zajedničkoj suradnji.
