Punih je osam godina od ulaska Republike Hrvatske u zajednicu europskih država, Europsku uniju. Nakon višegodišnjih pregovora i rada sa pretpristupnim fondovima, 1.7.2013. godine potpisan je ugovor o pristupanju i Hrvatska je postala 28 članica.
Ulaskom u članstvo dostupni su postali brojni fondovi kroz čije financiranje projekata, EU provodi svoje ujednačene i usuglašene politike razvoja. Iznos financijske perspektive od 2014. do 2020. godine je bio nešto veći od 10,731 milijardi eura. Najveći projekti realizirani u Sisačko-moslavačkoj županiji, rezultat su upravo EU fondova. Primjerice izgradnja središnjeg paviljona Opće bolnice dr. I. Pedišić u Sisku, Poduzetnički inkubator PISMO specijaliziran za gaming industriju, izgradnja posjetiteljskog centra Parka prirode Lonjsko polje CRNA RODA, energetsko obnavljanje objekata, zapošljavanje žena kroz program ZAŽELI i brojni drugi, u našoj županiji poboljšali su život stanovnika i omogućili su nove usluge i infrastrukturu.
Voditeljica odjela za regionalni razvoj i strateško planiranje Tatjana Puškarić komentirala je izazove s kojima se Hrvatska, ali i Razvojna agencija SIMORA susrela u proteklih osam godina. „Prvo je najvažnije bilo dobro informirati građane o Uniji i provesti referendum o pristupanju. U našoj županiji većina građana se izjasnila da želi pristupanje. Toj odluci građana itekako su doprinijeli europski projekti na kojima smo već tada radili, ali i želja o slobodnom kretanju ljudi i roba. Nakon pristupanja važno je bilo u što većoj mjeri predlagati projekte, a to znači javljati se na natječaje, a po odluci o financiranju uspješno provoditi te iste projekte.“
U narednoj financijskoj perspektivi koja će trajati do 2027. godine Hrvatsku očekuju veliki iznosi. 13.7 milijardi eura za “Klasične” Europske strukturne i investicijske fondove, dok “Next generation” Europe iznosi 9.3 milijardi eura. U odnosu na aktualnu financijsku perspektivu, u novom proračunskom razdoblju očekuje se dvostruko više sredstava i snažan naglasak na temama razvoja inovacija, digitalizacije i zelenog gospodarstva. Poseban fokus stavlja se na digitalizaciju i u privatnom i u javnom sektoru, osobito u kombinaciji s ostalim programima na europskoj razini, kao što je Digital Europe. Ulaganja u privatni sektor bit će vezana uz razvoj pametnog i inovativnog gospodarstva. Istaknut će se još veći značaj “zelenih” tema: energetika, okoliš te prevencija i saniranje posljedica klimatskih promjena. Potencijalno će biti i veći naglasci na financijskim instrumentima, ali i manje bespovratnih sredstava.
Nova financijska omotnica, stoga, pruža brojne mogućnosti, a na državama članicama, pa tako i na Republici Hrvatskoj, je da kvalitetno iskoristi ukazane prilike, dodatno ojača gospodarstvo i pozicionira se na europskoj ljestvici. Osim što je garancija za bolju i prosperitetniju Europu, nada je to za bolje sutra kroz zelenu politiku, ubrzanu digitalizaciju i aktivne ekonomske politike za pomoć izlasku iz gospodarske krize.
