Naslovnica Blog Stranica 71

Otvoren natječaj za financiranje projektno-tehničke dokumentacije za projekte iz područja digitalne transformacije i zelene tranzicije

Otvoren natječaj: Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava:

„Priprema projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području

digitalne transformacije i zelene tranzicije“

Objavljen: 30.12.2021.

Link: https://razvoj.gov.hr/pristup-informacijama/javni-pozivi-i-natjecaji/aktualno/1901

Cilj ovoga Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava je pripremiti zalihu zrelih projekata u području digitalne transformacije i zelene tranzicije. Za pripremu projekata u navedenim područjima, ovim Pozivom se prihvatljivim prijaviteljima stavljaju na raspolaganje bespovratna sredstva koja potječu iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a kojima mogu financirati izradu potrebne projektno-tehničke dokumentacije svojih projekata u području digitalne transformacije i zelene tranzicije.

Prihvatljivi prijavitelji i partneri za ovaj Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava su sljedeće vrste pravnih subjekata:

  • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave;
  • javne ustanove čiji su (su)osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave;
  • pravne osobe s javnim ovlastima čiji su (su)osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Da bi bio prihvatljiv, prijavitelj i partner moraju biti obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi. Prijavitelj je moguće biti najviše dva puta i partner je moguće biti najviše dva puta.

Ukupno raspoloživa bespovratna sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva iznose 160.000.000,00 kuna. Od navedenog ukupnog iznosa bespovratnih sredstava, 20.000.000,00 kuna rezervirano je za projektne prijedloge s područja Sisačko-moslavačke županije, a u cilju podrške provedbi Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom.

Bespovratnim sredstvima u okviru ovoga Poziva sufinancira se do 90% iznosa ukupnih prihvatljivih troškova za pripremu prihvatljive projektno-tehničke dokumentacije. Iznos bespovratnih sredstava za pojedini projektni prijedlog za pripremu projektno-tehničke dokumentacije ne može biti viši od 2.500.000,00 kuna, a najniži iznos bespovratnih sredstava za pojedinačni projektni prijedlog je 400.000,00 kuna. U okviru ovoga Poziva, razdoblje prihvatljivosti izdataka može započeti najranije 01. ožujka 2020. godine i može trajati najduže do 30. lipnja 2025. godine. Pojedini prihvatljivi prijavitelj može podnijeti najviše dva projektna prijedloga po ovome Pozivu.

Projekti za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija u području digitalne transformacije moraju se odnositi na neko od sljedećih područja intervencija:

  • IKT rješenja, digitalizacija, e-usluge, aplikacije za javne usluge i/ili poslovanje
  • javnopravnih tijela;
  • IKT infrastruktura za javne usluge: opsežni računalni resursi/oprema, podatkovni

centri, senzori i ostala bežična oprema;

  • digitalizacija u području zdravstvene skrbi;
  • usluge i aplikacije e-zdravlja (uključujući e-skrb, internet stvari za tjelesnu aktivnost i život potpomognut okolinom);
  • digitalizacija ustanova za obrazovanje i osposobljavanje i/ili razvoj digitalnih vještina i sadržaja u tim ustanovama;
  • digitalizacija gradskog prometa;
  • pametni gradovi – korištenje digitalnih i komunikacijskih tehnologija kako bi se što

bolje zadovoljile potrebe građana i unaprijedila učinkovitost gradskih usluga;

  • pametna sela – transformacija ruralnih područja korištenjem digitalnih i

komunikacijskih tehnologija.

Projekti za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija u području zelene tranzicije moraju se odnositi na neko od sljedećih područja intervencija:

  • izgradnja novih energetski učinkovitih zgrada: za predškolsko obrazovanje i skrb

djece, osnovno, sekundarno i tercijarno obrazovanje te strukovno obrazovanje,

  • stambena infrastruktura, zdravstvena infrastruktura, ostala socijalna infrastruktura koja doprinosi uključivanju u zajednicu;
  • obnova radi povećanja energetske učinkovitosti ili mjere energetske učinkovitosti za javne zgrade i javnu infrastrukturu;
  • mjere za prilagodbu klimatskim promjenama te sprečavanje i upravljanje rizicima

povezanima s klimom: požari, poplave, klizišta, oluje, suše, ostalo (uključujući

podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i ekosustavne pristupe);

  • sprečavanje rizika i upravljanje ne klimatskim prirodnim rizicima (npr. potresima) i

rizicima povezanim s ljudskim aktivnostima (npr. tehnološke nezgode) uključujući

podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i ekosustavne pristupe;

  • unaprjeđenje kakvoće zraka;
  • zaštita, obnova i održivo korištenje područja mreže Natura 2000;
  • zaštita prirode i biološke raznolikosti, očuvanje i obnova ekosustava i povezana zelena infrastruktura;
  • zaštita, razvoj i promicanje prirodne baštine izvan područja mreže Natura 2000;
  • zelena infrastruktura u urbanim područjima;
  • biciklistička infrastruktura;
  • sanacija industrijskih lokacija.

Prihvatljivi troškovi odnose se isključivo na troškove usluga za pripremu projektno-tehničke dokumentacije projekta koji potpada pod prihvatljivo područje intervencije. Prihvatljivi su troškovi usluga za pripremu sljedeće projektno-tehničke dokumentacije:

  • usluge izrade studije izvedivosti i/ili analize troškova i koristi;
  • usluge izrade (tehničkih) specifikacija, tehničkih i/ili tehnoloških rješenja;
  • usluge izrade projekata za računalne mreže, uključujući snimku stanja;
  • usluge izrade dijelova ili kompletne dokumentacije o nabavi neophodne za implementaciju i/ili fizičku realizaciju planiranog projekta;
  • usluge izrade idejnog rješenja i/ili idejnog projekta i/ili glavnog projekta i/ili projekta
  • uklanjanja građevine i/ili izvedbenog projekta i/ili projekta opremanja;
  • usluge izrade elaborata i ekvivalentnih dokumenata koji su potrebni za idejni projekt
  • i/ili glavni projekt i/ili za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja;
  • usluge revidenta za kontrolu glavnog projekta i/ili izvedbenog projekta i/ili projekta
  • uklanjanja građevine;
  • usluge izrade dokumenata za provođenje postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Rok za predaju dokumentacije: 28. veljače u 16:00 h

Kampus gaming industrije uvršten u projekte koji revitaliziraju Sisačko-moslavačku županiju

Na 93. sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je Prijedlog odluke o donošenju Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom vrijedan 15,3 milijarde kuna. Program revitalizacije ide u dva smjera, obnovu nakon potresa i poticanje razvoja konkurentnosti županije. Program obuhvaća razdoblje provedbe do 2029. godine, a jedan od ciljeva kojim će se povećati konkurentnost je i izdvojeni strateški projekt – izgradnja kampusa industrije videoigara PISMO u Novskoj vrijedna 375,5 milijuna kuna.

Prema izjavi ministrice regionalnog razvoja i EU fondova Nataše Tramišak navedeni Program sadrži dva strateška smjera: poticanje razvoja osnovnih činitelja konkurentnosti županije te otklanjanje i ublažavanje posljedica potresa. To je sukladno intenciji Vlade da se rješavanju posljedica potresa pristupi kroz dva odvojena, ali komplementarna razvojna procesa – što brže obnove zgrada i infrastrukture te kreiranja poticajnog okvira za društvenu i gospodarsku revitalizaciju. “Program obuhvaća 15 mjera i 52 aktivnosti rasta i razvoja gospodarstva i podizanja standarda života, a realizacija će krenuti odmah.”, rekla je ministrica Tramišak.

Kampus gaming industrije u Novskoj, uključuje izgadnju objekata vezanih uz otvorenje studija, studentskog i učeničkog doma, Poduzetničkog inkubatora za eSport arenu s 4000 mjesta te Akceleratora gaming industrije. U planu je Kampusa imati i petogodišnji visokoobrazovni program s 50 studenata godišnje te srednjoškolski program i razrede s 24 učenika godišnje. Svi kapaciteti bit će na bazi od 400 osoba s osiguranim smještajem u domovima, a od sadržaja planirana je i  konferencijska dvorana, menza, sportska dvorana i sav drugi sadržaj za profesore i prateću službu. Kampus će se graditi na površini od oko 8 hektara zemljišta u novljanskoj poduzetničkoj zoni.  Tvrtka koja će izraditi svu projektnu dokumentaciju budućeg kampusa je već odabrana i do 1. svibnja iduće godine očekuje se završetak izrada dokumentacije nakon čega slijedi i raspisivanje natječaja za gradnju. „Zahvalni smo svima koji su prepoznali ono što radimo u Sisačko-moslavačkoj županiji i Novskoj. Naših 67 novootvorenih poduzeća generira stotinjak radnih mjesta, dok u kampusu očekujemo otvorenje 80 radnih mjesta i još minimalno 250 start up-ova, kao i brojne investicije iz inozemstva. Mi smo prije nekoliko godina iskoristili priliku, i u našoj županiji razvili sasvim jednu novu i modernu industrijsku granu – industriju videoigara. Ona konstantno bilježi rast i to je bio naš povod da se okrenemo u tom smjeru. 2% iznosa Programa revitalizacije uložit će se u razvoj konkurentnosti na najbolji način.“, rekao je Mario Čelan, direktor Razvojne agencije SIMORA koja upravlja Poduzetničkim inkubatorom PISMO.

Podsjećamo, inkubator PISMO specijaliziran je za gaming industriju i djeluje već treću godinu za redom postavši sa svojih 67 tvrtki najbrže rastući hrvatski poduzetnički inkubator.

Bilten “Zajedno do sredstava EU fondova”

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Download [8.40 MB]

Plastične vrećice od 15 do 50 mikrona izlaze iz uporabe 1.1.2022.

Od 1. siječnja 2022. godine plastične vrećice debljine od 15 do 50 mikrona više neće biti u uporabi, a u idućem će se razdoblju postupno povlačiti iz uporabe i drugi tipovi plastičnih vrećica. Već se nekoliko godina radi na promoviranju korištenja višekratnih, odnosno platnenih i papirnatih vrećica zato jer je najlon, odnosno plastika nažalost postala hrvatska stvarnost u prirodi.

Izvor: t-portal.hr

Završna konferencija projekta “Zaželi” u Sisku

U prostorijama Udruženja obrtnika u Sisku održana je završna konferencija projekta “Zaželi” ukupne vrijednosti 1.487.204,80 kn koji se provodio 30 mjeseci, od 18. lipnja 2019. godine, do 17. prosinca ove godine. Razvojna agencija SIMORA provodila je ovaj projekt za prijavitelja Udrugu za razvoj i bolji život Roma te partnere Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Sisak i Centar za socijalnu skrb Sisak.

U sklopu „Zaželi – programa zapošljavanja žena“ na 30 mjeseci zaposleno je 9 dugotrajno nezaposlenih žena koje su pune dvije godine radile sa korisnicima na dostavi namirnica, lijekova, obavljanja kućanskih poslova, pripreme obroka i sl., te dostavi projektom osiguranih paketa higijenskih potrepština.

O projektu su na konferenciji govorili Gordana Šegović, predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područni ured Sisak, Mašenka Sekulić u ime Centra za socijalnu skrb Sisak i predstavnik korisnika projekta – Udruge za razvoj i bolji život Roma – Ranko Nikolić.

Projekt je u cijelosti financiran iz Europskog socijalnog fonda (Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020, Program zapošljavanja žena Zaželi, faza I.).

Otvoreni natječaji za provedbu tipa operacije 5.2.1.

Otvoren je natječaj za provedbu tipa operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“ iz podmjere 5.2. „Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima“.

Prihvatljivi korisnici: fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika ili registrirane u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ) u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu

Ukupan iznos raspoloživih sredstava: 100.000.000,00 kuna

Intenzitet javne potpore 100 % (85 % EU i 15 RH)

 

Rok za prijavu: od 12:00 sati 28. siječnja do 12:00 sati 28. ožujka 2022. godine

Više na:

https://www.apprrr.hr/podmjera-5-2-tip-operacije-1-obnova-poljoprivrednog-zemljista-i-proizvodnog-potencijala/

Javni natječaj za energetsku obnovu kulturne baštine

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je JAVNI NATJEČAJ ZA ENERGETSKU OBNOVU KULTURNE BAŠTINE. Ovim Natječajem se doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova kroz povećanje energetske učinkovitosti u zgradama javne namjene koje imaju status kulturnog dobra u Republici Hrvatskoj. Cilj Natječaja je povećanje broja energetski obnovljenih zgrada javne namjene koje imaju status kulturnog dobra i ne odnosi se na zgrade oštećene u potresu.

Prihvatljivi korisnici:

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne uprave, javne ustanove i proračunski korisnici koji:

– podnesu prijavu i dostave svu obveznu dokumentaciju,

– imaju sjedište na području Republike Hrvatske,

– su vlasnici/suvlasnici zgrada u kojima se provodi energetska obnova ili koriste zgrade u kojima se provodi energetska obnova, pri čemu su zgrade u kojima se provodi energetska obnova u vlasništvu/suvlasništvu prihvatljivih korisnika sredstava po ovom Natječaju i/ili vlasništvu/suvlasništvu Republike Hrvatske,

– nemaju nepodmirenih obveza javnih davanja prema potvrdi Porezne uprave

– nemaju poslovne račune u blokadi

Prihvatljivi iznos (min – max):

Bespovratna sredstva po ovom Natječaju dodjeljuju se putem sredstava pomoći, u iznosu do najviše 2.000.000,00 kuna po prijavi, odnosno do:

– 80% opravdanih troškova na područjima posebne državne skrbi i prvoj skupini otoka,

– 60% opravdanih troškova na brdsko-planinskim područjima i drugoj skupini otoka,

– 40% opravdanih troškova na ostalim područjima Republike Hrvatske, što se određuje prema lokaciji prijavljene zgrade.

Prihvatljivi troškovi:

Opravdani troškovi po ovom Natječaju su troškovi:

  • energetske obnove,
  • stručnog nadzora, projektantskog nadzora i koordinatora zaštite na radu (u daljnjem tekstu: nadzor), (do najviše 5% iznosa ukupne investicije),

Rok za predaju dokumentacije:

10.02.2022. do 14.00 sati.

Više informacija možete pronaći OVDJE

Kontakt odjel:

EU odjel (Marko) 044 544 930

Sretan Božić i Nova 2022. godina

Svim našim klijentima, partnerima i kolegama želimo Sretan Božić i sretnu i uspješnu Novu 2022. godinu!

Drugi Poziv za dostavu prijedloga programa Inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost u Hrvatskoj

U okviru programa Inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost u Hrvatskoj otvoren je Drugi poziv za dostavu prijedloga kako bi se povećalo stvaranje vrijednosti i održivog razvoja u hrvatskom poslovnom sektoru.

Kroz ovaj će se Program financirati projekti koje su hrvatska poduzeća predložila u jednom od dva područja fokusa: Inovacije zelene industrije i Plavi rast.

Cilj je financirati razvoj i primjenu inovativnih zelenih ili plavih tehnologija/proizvoda, procesa i rješenja.

Prihvatljivi prijavitelji: mala, srednja i velika poduzeća kod kojih javno vlasništvo ne prelazi 25%, registrirana kao pravne osobe u Hrvatskoj i djeluju u skladu s hrvatskim zakonskim propisima o trgovačkim društvima: Zakon NN 40/2019 (hrvatski Zakon o trgovačkim društvima).

Ukupan iznos raspoloživih sredstava: 12.941.767,00 EUR

Visina potpore:

  • Shema pojedinačnih projekata (Individual Project Scheme) iznosi 10,909,287 eura.
  • Shema dodjele manjih iznosa bespovratnih sredstava (Small Grants Scheme) za MSP-ove iznosi 2,032,480 eura.

Datum završetka zaprimanja prijava: 27. siječnja 2022. (do 14 sati po hrvatskom vremenu)

Poveznicahttps://www.eu-projekti.info/competition/drugi-poziv-za-dostavu-prijedloga-programa-inovacije-istrazivanje-obrazovanje-i-konkurentnost-u-hrvatskoj/

 

Kontakt: simora@simora.hr

 

 

Transformacija IKT sektora slijedi kroz izmjene Strategije pametne specijalizacije RH

U prostoru Poduzetničkog inkubatora PISMO održana je konferencija za medije u organizaciji Udruženja za informacije tehnologije koje djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori na temu unaprjeđenja Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje 2021-2029. U ime Udruženja novinarima se obratio predsjednik Udruženja i poduzetnik Goran Mrvoš, tajnik Udruge hrvatskih proizvođača videoigara i poduzetnik Aleksandar Gavrilović, te direktor Razvojna agencije SIMORA Mario Čelan.

„Imamo zaista velika očekivanja od unaprjeđenja Strategije pametne specijalizacije kako bi se definirao jači status hrvatske IT industrije. Posebno u svjetlu korištenja sredstvima iz EU moći će se razvijati proizvodi, ali i ulagati u istraživanje i razvoj IT općenito. Novska i Sisačko-moslavačka županija industriju videoigara poduprle su dodatnim ulaganjima i tako stvorile mjesto, Poduzetnički inkubator PISMO – središte hrvatske gaming industrije, koje nam može služiti za primjer. Kada bi IT industrija postala strateška državna industrija, mogli bi očekivati isti rezultat!“, rekao je Goran Mrvoš.

Strategija pametne specijalizacije strateški je dokument koji definira prioritetna područja za poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije javnim sredstvima i predstavlja ključni dokument za usmjeravanje sredstava iz EU fondova namijenjenih za ovu svrhu. Što znači da će dio budućih natječaja S3 područja za dodjelu bespovratnih sredstava, kao i drugih oblika potpore koji će se pružati iz EU fondova, biti povezani s definiranim prioritetnim područjima. Zato je važno da se u Strategiji otvori novo tematsko područje „Digitalno i kreativno društvo“ zbog kojeg IKT sektor više neće imati samo ulogu podrške, već postaje tematski prioritetno područje.

Aleksandar Gavrilović videovezom obratio se rekavši da Udruga hrvatskih proizvođača videoigara podržava promjene u Strategiji pametne specijalizacije, pozvavši predstavnike gaming zajednice da se uključe u kreiranje novog područja ispunjavanjem ankete.

 

Mario Čelan direktor Razvojne agencije SIMORA koja je stvorila Poduzetnički inkubator PISMO specijaliziran za gaming industriju govorio je o snazi koju ima 67 start up-ova koliko ih djeluje u PISMO-u, te više od 200 developera koje su obučili na svojim 6-mjesečnim edukacijama. „Imali smo sreću da su nas mladi ljudi prepoznali i došli k nama, sad ih pozivamo da prepoznaju ovaj važan trenutak transformacije IKT sektora u kojem djeluju i donesu promjene cijeloj Hrvatskoj.“, rekao je Čelan.

Autor: I.Matanović

Foto: T.Koran

 

kocaeli burun estetiği izmit burun estetiği burun estetiği izmit dolgu izmit botox izmit botoks kocaeli dolgu kocaeli botox kocaeli botoks izmit mezoterapi kocaeli mezoterapi mezoterapi